Nadvladavanje pandemije straha

„Tražio sam JAHVU, i on me usliša, izbavi me od straha svakoga.“
— Psalmi 34: 4 —

Riječ „pandemija“ nije pojam koji se često koristi u novijoj povijesti. Izvedena je iz grčke riječi pan, što znači „sve“, i demos, što znači „narod.“ Pandemija je definirana kao epidemija bolesti koja se proširila na veliku regiju, poput više kontinenata ili širom svijeta. Tijekom prošlog stoljeća bilo je nekoliko relativno malih pandemija, ali posljednja svjetski najznačajnija, za koju su mnogi vjerovali da je najsmrtonosnija od svih poznatih u povijesti, bila je pandemija španjolske gripe 1918. godine. Zarazila je oko 500 milijuna ljudi širom svijeta, što je rezultiralo procjenom smrtnih slučajeva na 20 do 100 milijuna, uključujući oko 675 000 Amerikanaca.

Ranija sporadična uporaba termina pandemija naglo je prestala 11. ožujka ove godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila COVID-19, također poznat kao koronavirus, svjetskom pandemijom. Od početka lipnja slučajevi u svijetu procjenjuju se na preko 6,2 milijuna, pri čemu je zabilježeno više od 375 000 smrtnih slučajeva. Ti se brojevi, naravno, mijenjaju svakodnevno i bit će veći u narednim tjednima.

Druga vrsta „pandemije“ koja počinje utjecati na cijeli svijet kao rezultat bolesti COVID-19 je ekonomski utjecaj povezan sa zatvaranjem većine neesencijalnih tvrtki i usluga. Mislilo se da je to potrebno kako bi se usporilo širenje koronavirusa sve dok ova izrazito zarazna bolest ne počne popuštati, a broj novih slučajeva pokazivati neprestani pad. Vlade i središnje banke širom svijeta trenutačno upumpavaju trilijune dolara u ekonomsku infrastrukturu kako bi pomogle zadržati i spasiti poduzeća i pojedince dok se dugoročni financijski aspekt ove pandemije ne umiri.

Postoji i treća „pandemija“ povezana s trenutnom svjetskom situacijom—pandemija straha. Proširila se zbog osjećaja zabrinutosti, neizvjesnosti i tjeskobe u srcima i mislima većine stanovništva. Mnogo je briga povezanih s virusom. Hoću li se ja ili tko od mojih najmilijih zaraziti? Ako se to dogodi, kakva je vjerojanost za oporavak? Kada će cjepivo biti dostupno? Zatim, tu je i ekonomska neizvjesnost i tjeskoba. Hoću li ostati bez posla? Hoću li moći nastaviti plaćati račune? Hoću li moći hraniti obitelj? Ova i mnoštvo drugih pitanja i nedoumica prolaze mislima mnogih ljudi.

Kao pripadnici opće populacije, mi imamo malo, ako i imalo, individualne kontrole zdravstvenog aspekta pandemije, s važnom iznimkom da slijedimo sve preporučene smjernice povezane sa sprječavanjem širenja virusa. Također, najvjerojatnije imamo slabu kontrolu nad ekonomskom stranom pandemije, osim što bismo trebali upravljati što je moguće pažljivije zadovoljenjem svojih i životnih potreba svojih obitelji.

Pandemiju straha, međutim, možemo napasti i pobijediti, ne vlastitom snagom ni tjelesnom mudrošću, već tražeći uvjerenja i obećanja iz Biblije, pružena onima koji bezuvjetno vjeruju u Boga. Kroz cijelo Sveto pismo, i u Starom i u Novom zavjetu, pronađeno je mnoštvo inspirativnih obećanja koja pobjeđuju strah. Osobito je knjiga psalma riznica takvih obećanja onima koji vjeruju u Boga. Na sljedećim stranicama osvrnut ćemo se na tri odlomka iz Psalma. Želimo da nas to duhovno ojača dok se okrećemo Gospodinu tražeći našu utjehu i mir.

PSALMI 34: 3-8

„Veličajte sa mnom JAHVU, uzvisujmo ime njegovo zajedno! Tražio sam JAHVU, i on me usliša, izbavi me od straha svakoga. U njega gledajte i razveselite se, da se ne postide lica vaša. Eto, jadnik vapi, a JAHVE ga čuje, izbavlja ga iz svih tjeskoba. Anđeo JAHVIN tabor podiže oko njegovih štovalaca da ih spasi. Kušajte i vidite kako dobar je JAHVE: blago čovjeku koji se njemu utječe!“—ESV

U ovom psalmu David kaže da je jedan od razloga zašto bismo trebali veličati ime Gospodnje činjenica što nas on izbavlja iz svih naših strahova. Kako li je prikladno, kao što je ovdje navedeno, da bi svi koji vole Boga i vjeruju u njegova obećanja trebali njega veličati, jer sigurno nema nikoga od nas koji nije izbavljen iz jedne ili druge vrste straha. Apostol Ivan izjavljuje da „je strah muka.“ (1.Ivanova 4: 18) Strah porobljava kao težak lanac, čineći pojedinca nemoćnim da čini ono što bi inače želio. U srcu koje je ispunjeno strahom može biti tek malo mira ili radosti.

„U njega gledajte i razveselite se,“ nastavlja David, „da se ne postide lica vaša.“ Snaga izraza, „U njega gledajte“ naglašena je tako što je u suprotnosti s idejom gledanja u vlastite izvore snage ili gledanja u svijet oko nas u nadi da ćemo se izbaviti od svojih strahova.

Nema puno smisla gledati u sebe, jer mi smo preslabi. Ako pravilno procjenjujemo vlastitu snagu, drhtat ćemo kada pomislimo na sebe. Međutim, kad pogledamo Gospodina, snažni smo u njegovoj moći. Kako li je ispravna opomena, „Jačajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj.“ (Efežanima 6: 10) Na drugom mjestu apostol Pavao rekao je o vlastitim iskustvima: „Kad sam slab,“ u tijelu, „tada sam jak“, u Gospodinu. (2.Korinćanima 12: 10) Uistinu, u Božjoj je moći prevladati naš strah, a ne u našoj.

Promatrati svijet oko sebe također je nedovoljno u borbi protiv strahova, jer primjećujemo zbrku, neizvjesnost i zbunjenost koji nas okružuju sa svih strana. Pandemija straha koja danas zahvaća mase ljudi dodatno je pogoršana činjenicom da postoje pojedinci koji, čini se, promiču i jačaju svoj utjecaj u društvu, umjesto da pokušavaju dati bilo kakvu poruku nade ili ohrabrenja. Međutim, ako se okrenemo Gospodinu i njegovoj Riječi, pronaći ćemo izvor nade i utjehe kojeg se, kako David izjavljuje, „nikad nećemo postidjeti“ niti se razočarati. Apostol Pavao piše da imamo nadu koja „ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima.“—Rimljanima 5: 5

Psalmist govori o „jadniku“ koji vapi Gospodinu i govori nam da je spašen od svojih nevolja. O jadniku bismo mogli razmišljati kao o onome kome je potrebna velika pomoć i koji, osim toga, smjerno uviđa svoju potrebu. Isus govori o „siromasima duhom“, a upravo takvima Gospodin daje svoju snagu i blagoslov. (Matej 5: 3) Netko može biti vrlo siromašan na materijalnoj razini, a opet biti ohol i sujetan u duhu. Oni koji su u tom stanju ne uživaju sunce Božje naklonosti i blagoslova. Naprotiv, svi oni koji su ponizni, bez obzira na to jesu li bogati ili siromašni materijalnim stvarima, imaju odgovarajući stav da prime Gospodinovu milost i ljubav.

„Anđeo JAHVIN tabor podiže oko njegovih štovalaca da ih spasi.“, piše David. Isus je, govoreći o onima koji iskreno poštuju Gospodina, rekao: „Anđeli njihovi na nebu uvijek gledaju lice Oca mojega, koji je na nebesima.“ (Matej 18: 10) Apostol Pavao je, govoreći o svetim anđelima, napisao: „Svi ti zar nisu služnički duhovi što se šalju služiti za one koji imaju baštiniti spasenje?“ (Hebrejima 1: 14) Iz ovih tekstova čini se posve vjerojatnim da je svaki od Gospodinu potpuno posvećenih ljudi pod posebnom brigom jednog ili više svetih anđela.

Anđeo Gospodnji „tabor podiže“ oko nas. To nije samo povremena briga, već stalna budnost. Takvi nebeski glasnici nadziru nas svake minute dana i noći. Ne pošteđuju nas od iskušenja koja su dobra za naš duhovni rast i razvoj. Umjesto toga, pomažu osigurati da nas ništa ne pogađa osim onoga što će pridonijeti našem razvoju sličnosti s Kristom Isusom i, prema tome, biti najbolje za naše vječno blagostanje.

To obećanje ne bismo trebali ograničiti samo brigom koju duhovna bića nad nama obavljaju. Izraz anđeo, kako se koristi u Svetome pismu, označava „glasnika“, a dovoljno je širok u značenju da uključuje bilo koje sredstvo koje Bog može koristiti za naš blagoslov. Čak i nežive stvari ili životne okolnosti može koristiti kao glasnike za naše dobro. Doista, imamo obećanje da „Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani.“—Rimljanima 8 :28

„Kušajte i vidite kako dobar je JAHVE: blago čovjeku koji se njemu utječe!“ Čini se da je David shvatio da nisu svi, čak ni Izraelci, uistinu otkrili Gospodinovu dobrotu, pa im upućuje poziv da „kušaju i vide.“ To je, dakako, simbolički jezik. To znači da se trebamo postaviti u poziciju povjerenja u kojoj možemo iskusiti Gospodinovu brigu nad nama. To mjesto, odnosno položaj, David opisuje u jednom drugom psalmu kao mjesto „pod zaštitom Višnjega“. (Psalmi 91: 1) Samo oni koji ponizno borave na „tajnom mjestu“ Božje brige, mogu iskustvom spoznati, „kušati“ i „vidjeti“ njegovu dobrotu. Blago onima koji se njemu utječu.

PSALMI 37: 3-6

„U JAHVU se uzdaj i čini dobro, da smiješ stanovati u zemlji i živjeti u miru. Sva radost tvoja neka bude JAHVE: on će ispuniti želje tvoga srca! Prepusti JAHVI putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Pravda će tvoja zasjati k’o svjetlost i tvoje pravo k’o sunce podnevno.“

Iako se ove Davidove riječi zasigurno odnose na one koji teže u današnje vrijeme slijediti Isusove korake, one će također imati veliko ispunjenje u budućnosti poštujući blagoslove koji dolaze u „sve narode na zemlji“. (1.Mojsijeva 22: 18) Izjava psalmista samo je jedno od mnogih obećanja sadržanih u Starom zavjetu, kao i u Novom, koja će imati svoje konačno ostvarenje u Božjem upravljanju čovječanstvom za vrijeme njegova kraljevstva a koje će se uskoro uspostaviti na Zemlji. Isus nas je učio da molimo za to vrijeme govoreći: „Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji!“—Matej 6: 10

David je rekao: „U JAHVU se uzdaj i čini dobro, da smiješ stanovati u zemlji i živjeti u miru.“ Činilo bi se ispravnim reći da se prva primjena ovog obećanja odnosila na prirodni Izrael, a da je „zemlja“ bila zemlja koju im je Gospodin dao u kojoj će živjeti kao narod. (5.Mojsijeva 11: 31) Međutim, tijekom Božjeg kraljevstva doći će do većeg ispunjenjenja ovog obećanja, pod pravednom Kristovom vladavinom. (Otkrivenje 20: 6) Tada će svi koji se uzdaju u Gospodina i čine dobro živjeti u zemlji—zemlji. Kasnije u istom tom psalmu David kaže s tim u vezi: „Zemlju će posjedovati pravednici i živjet će na njoj dovijeka.“—Psalmi 37: 29

Vratimo se na 4. stih: „Sva radost tvoja neka bude JAHVE: on će ispuniti želje tvoga srca.“ „Da dođe blago svih naroda,“ piše drugi prorok. (Hagaj 2: 7) Istina je, naravno, da Gospodin daje onima koji se u današnje vrijeme trude da mu služe, u mjeri u kojoj su njihove želje u skladu s njegovim ciljevima za njihovu najveću duhovnu korist. Međutim, čini se da će se glavne opravdane zemaljske želje čovječanstva ostvariti kad bude obnovljeno ljudsko savršenstvo za vrijeme kraljevanja Kristova.

Kako bi sudjelovali u blagoslovima pod Kraljevstvom Božjim, ljudi će se morati posvetiti vršenju Božje volje. Odatle Davidov sljedeći savjet: „Prepusti JAHVI putove svoje, u njega se uzdaj.“ Nitko neće dobiti vječni život ni po jednoj drugoj osnovi osim potpunim posvećenjem svog puta Gospodinu u duhu pune predanosti i vjerovanjem u njegove mudre smjernice i upute. Oni koji poduzmu ove korake za vrijeme predstojećeg kraljevstva pravednosti, otkrit će da će Bog doista „sve voditi“—to jest, on će im ispuniti želje njihovih srca.

Njihova će se pravednost iznijeti „kao svjetlost“, nastavlja David. Čini se da je ova misao suprotna iskustvima Božijih ljudi u današnje doba grijeha, patnje i smrti. Sada se pobožni često progone, a prema standardima i vrijednostima ovog svijeta njihovo se ponašanje često ne cijeni i ismijava. Dok oni puštaju da svijetli njihova svjetlost, većina ljudi to ne razumije. Međutim, u nadolazećem Kristovom kraljevstvu bit će drugačije. Tada će pravednost onih koji potčine svoj put Gospodinu zabljesnuti. Vidjet će ga, cijeniti i uvažavati svi koji na sličan način hodaju „cestom“ koja vodi ka svetosti.—Izaija 35: 8

PSALMI 46: 1-3

„Bog nam je zaklon i utvrda, pomoćnik spreman u nevolji. Stoga, ne bojmo se kad se ljulja zemlja, kad se bregovi ruše u more. Nek’ buče i bjesne valovi morski, nek’ bregovi dršću od žestine njihove.“—ESV

Ovo je još jedan ohrabrujući psalm vjerovanja i onaj koji ima posebnu primjenu u ovom posebnom vremenu, kada su institucije ovog sadašnjeg doba uzdrmane u pripremi za Božje kraljevstvo pravednosti - novo doba - koje će se uskoro uspostaviti za blagoslov svih zemaljskih porodica. „Bog nam je zaklon i utvrda, pomoćnik spreman u nevolji,“ piše psalmist, a stihovi koji slijede jasno pokazuju da je spomenuta „nevolja“ ista onoj koju prorok Daniel opisuje kao „vrijeme tjeskobe kakve ne bijaše otkako je ljudi.“—Daniel 12: 1

Istina je, naravno, da je Gospodin „spreman pomoćnik“ svom narodu u svim njegovim nevoljama. Vodi ih, jača i tješi ih u svakom trenutku njihove potrebe. Umiruje njihove strahove i vodi ih u vremenima neizvjesnosti. Osobito u ovom razdoblju potresá sve što se može poljuljati. (Hebrejima 12: 26, 27) Onima koji teže održati svoju vjeru i povjerenje u Gospodina naročito je potrebna njegova zaštita i briga, a ovaj psalm obećava im da će ta potreba biti zadovoljena.

To je istina jer su riječi sljedećeg stiha tako prikladne: „Stoga, ne bojmo se kad se ljulja zemlja, kad se bregovi ruše u more.“ To je vrlo simboličan jezik i opisuje uklanjanje ovog „sadašnjeg zlog svijeta“, koji je pod vlašću Sotone, „boga ovog svijeta.“ (Galaćanima 1: 4; 2.Korinćanima 4: 4)

Isus je sličnim jezikom navijestio nedaće u vezi s tim. Rekao je da će na zemlju doći „tjeskoba [grčki: držeći se čvrsto zajedno] naroda, bez izlaza [grčki: nema izlaza],“ i da će ljudska srca „izdisati od straha“, dok budu gledali stvari koje dolaze na zemlju. Isus je, također, to vrijeme nevolje i straha ilustrirao simbolom „huke mora i valovlja.“—Luka 21: 25, 26

U današnje vrijeme, većina čovječanstva, ne znajući značenje trenutnih događaja i bez sigurnosti sretnog ishoda, ispunjena je strahom. Ako, pak, imamo vjeru i pouzdanje u Boga i u skorašnju uspostavu njegova kraljevstva pravednosti ovdje na zemlji, „nećemo se bojati“. Umjesto toga, naša se srca raduju—ne zbog nevolje—nego zato što iz obećanja Božje Riječi znamo da će ovo vrijeme trešnje i velike nevolje uskoro ostvariti božanstveni Božji cilj. Tada će započeti doba u kojem će biti uklonjene sve patnje čovječanstva. „I otrt će im svaku suzu s očiju; te smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli više neće biti jer–prijašnje uminu.“ Tada će Šator Božji, njegovo prebivalište biti „s ljudima. On će prebivati s njima: oni će biti narod njegov, a on će biti Bog s njima.“—Otkrivenje 21: 3, 4

Iako nema nikakve sigurnosti, trenutna pandemija koronavirusa vjerojatno će se nastaviti barem do početka ljeta, a posljedična ekonomska pandemija vjerojatno će potrajati još dulje. Međutim, ako imamo punu vjeru i povjerenje u Gospodina, njegove načine, njegovu volju i njegov plan, kao što nam je predstavljeno u Svetom pismu, možemo biti slobodni od pandemije straha. I stoga možemo stalno boraviti „pod zaštitom Višnjega“. Naša je iskrena molitva da tako bude sa svima nama.